Na krovu Arheološkog muzeja Narone, u organizaciji Salona Matice hrvatske održana su predavanja Domagoja Vidovića na temu "Stanovništvo Vida od srednjeg vijeka do današnjih dana" i Mate Kapovića "Treba li govoriti pravilno?".

Domagoj Vidović rođen je 1979. u Metkoviću, podrijetlom iz Vidonja. Završio je studij lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je danas apsolvent na doktorskom studiju lingvistike. Zaposlen je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Uže su mu područje znanstvenoga djelovanja onomastika rubnih hrvatskih područja, čakavska i štokavska dijalektologija te akcentologija. Bavi se i prevođenjem s esperanta. Na razvalinama antičke Narone u srednjemu vijeku niče novo naselje pod imenom Vid, koje se nalazilo u sastavu humske župe Luka. Teške povijesne okolnosti i rubni položaj na razmeđu utjecaja velikih sila uzrokovali su česte i intenzivne migracije u tome području, kojih se tragovi i danas ogledaju u jezičnim značajkama mjesnoga govora, pa čak i u prezimenima današnjih stanovnika

>>> poslušajte predavanje autora (2,9 MB)

(isti možete po downloadu poslušati u winamp ili windows media playeru; nedostaje dio predavanja od početka)

Mate Kapović rođen je 1981. u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu završio studij lingvistike i kroatistike. Radi kao viši asistent na Odsjeku za lingvistiku, na kojem je i doktorirao. Bavi se poredbenopovijesnom lingvistikom, dijalektologijom i sociolingvistikom.

Često se čuje da se ljudi pitaju "a kako se to kaže pravilno?", "je li to pravilno?" i sl. S druge strane, ljudima se nerijetko poručuje da više ne znaju govoriti hrvatski, da ne znaju što koja riječ znači, da iskrivljuju i nagrđuju svoj jezik, da govore "nepravilno"... Želite li saznati više o "pravilnosti" i "nepravilnosti" u jeziku, te o tome što je u hrvatskom jeziku doista "pravilno", dođite na predavanje Treba li govoriti pravilno?.

U uvodu svog predavanja kojeg je održao u Zagrebu a ovdje ponovio, Kapović je naveo da zvuči prilično bezazleno iako ispada da to i nije jer se njegovo predavanje nekima i ne dopada, te da su ga u novinama nazivali jezičnim revolucionarom mada on smatra da to i nije.

Osnovna teza koju autor iznosi jest da u jeziku nema pravilnog i nepravilnog. Znanstveni i lingvistički jezikoslovno gledano ništa u jeziku ništa nije pravilno i nepravilno, ni za jednu riječ nemožemo reći da je pravilna ili nepravilna... >>>download (3,21 MB)