->  Foto 2015 >>> 15.8.2015.: -blagdan Velike Gospe na Velikom Prologu

 

Blagdan Velike Gospe-V.Prolog 15.VIII.2015.

Katolički vjernici danas slave blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili blagdan Velike Gospe koji je uz Božić, Uskrs i Tjelovo državni i vjerski blagdan u RH. Na ovaj dan slavimo Marijino uznesenje na nebo tj. da je BD Marija dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. Jutros u 8 sati u Vidu je bila sveta misa a veliki broj vjernika tradicionalno, što pješice, što vozilima hodočasti do Velikog Prologa (30 km) kod Vrgorca gdje je najbliže svetište Velike Gospe. Najveće svetište Velike Gospe u ovom dijelu države je svetište Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju (koje ove godine slavi 300-tu obljetnicu) i gdje se ovih dana očekuje preko 100 000 hodočasnika ne samo iz Hrvatske nego i BiH. Jutros smo u Velikom Prologu zatekli dosta naših župljana. Mnogi su mogli uočiti promjene u crkvi kao što je bilo zadnjih četiri godine. Župnik don Davor Bilandžić (od prekosutra župnik u župi sv. Nikole u Metkoviću) uložio je mnogo truda na uređenju crkve a samo nekoliko dana prije dana zaštitnice župe i njegovog odlaska  završena je velika stropna slika rad akademika Vladimira Čilića koji je svojim prethodnim radovima doprinio potpuno novom ugođaju u  crkvi. U uređenju crkve sudjelovali su i naši župljani ponajviše  Jure Marušić-Pela koji je odradio mnoge radnje od prvih dana obnove  te obrtnik Marko Marušić sa sinovima Ivanom i Hrvojem i  djelatnicima.

Iz Svetoga pisma ne znamo ništa o Marijinoj smrti. Niti jednim retkom nije zabilježen taj događaj u Božjoj Objavi. Iz toga neki teolozi zaključuju da Marija i nije umrla, nego ju je Bog, nakon određenog broja godina koje je proživjela na zemlji, s tijelom i dušom uzeo u nebesku slavu. Najstarija crkvena predaja kaže da je Majka Božja poslije Isusova Uzašašća živjela na zemlji još 25 godina i navršila 72 godine života. Neko vrijeme živjela je u Jeruzalemu, a onda je sveti Ivan apostol odveo u Efez. Život je provodila u molitvi i razmatranju o proživljenim otajstvima. Uz to je kao Majka Crkve savjetovala, tješila apostole i prvu kršćansku zajednicu, poticala ih na ustrajnost, strpljivost i odanost u vjeri u Krista koji ih čeka na nebu.

Povijesni korijen ove svetkovine je posveta crkve u čast Majci Isusovoj u Jeruzalemu koja se slavila 15. kolovoza od sredine V. stoljeća. Bizantski car Mauricije (582. do 602) protegnuo je taj blagdan kao obavezan u cijelom svome carstvu i kršćani Istoka nazvali su ga Usnuće BDM (Koimesis) u smislu smrti kao rođendana za vječni život. Kršćani Rima slavili su “Rođendan svete Marije” (Natale) s istim duhovnim sadržajem na isti dan od sredine VII. stoljeća. U Gregorijanskom sakramentaru pape Hadrijana I (772-795) ovaj se blagdan zve “Uznesenje svete Marije” a u misnoj molitvi istaknuta je vjera da Isusova Majka jest završila tok zemaljskog života, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika.

Marija je dušom i tijelom uznesena na nebo, jer je Majka Božja, a to je njezina najveća odlika. Uznesena je i jer je bezgriješna djevičanska Majka, te da primi plaću i krunu svog života. Najprije je nebo sišlo u njezinu utrobu za nas i naše spasenje, a onda je Ona uzašla na nebo opet za nas i naše.Tako se Marijinim uznesenjem povezalo nebo i zemlja, nastao je međusobni život, prostrujale su milosti i molitve. Stvorena je jedinstvena zajednica, jedno općinstvo svih po Kristu posvećenih, onih na nebu, nas na zemlji i onih u čistilištu.

Click to enlarge

Click to enlarge

Click to enlarge

Click to enlarge

Click to enlarge

Click to enlarge

Crkva Velike Gospe sagrađena 1896.godine od klesanog kamena  na Velikom Prologu
Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge
Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge
postavljanje velike stropne slike
Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge
fešti nemože zaobići niti dernek u mjestu
Click to enlarge Click to enlarge Click to enlarge
kod Pivca