->  Narona -> muzej Narone >>> 2.8.2006: Jutarnji list-Muzej na mjestu hrama...

JUTARNJI LIST, 2.kolovoza 2006.godine

Muzej na mjestu hrama iz Augustova vremena

Piše: Patricia Kiš, Foto: Mateo Rilović

Predstavljen muzej na otvorenom na mjestu vrijednog lokaliteta Vid-Narona

Muzej na otvorenom podignut na mjestu gdje je prije deset godina pronađeno 16 rimskih skulptura, u mjestu Vid na arheološkom lokalitetu nekadašnjega grada Narone u blizini Metkovića, predstavljen je danas novinarima. 

Ministar kulture u obilazak muzeja poveo je novinare i obećao službeno otvaranje i povratak eksponata do kraja godine. Do sada je potrošeno 17 milijuna kuna za muzej koji se proteže ne 2000 četvornih metara površine. U obilasku je, uz ministra kulture i novinare, bio i arheolog Hrvoje Manenica, budući ravnatelj muzeja. Ovaj muzej in situ, na mjestu hrama podignutog 10 godina prije naše ere za slavnog rimskog cara Augusta, rad je arhitekta Gorana Rake koji je pobijedio na natječaju na kojem je sudjelovalo četrdeset arhitekata. Muzej izgleda bolje iznutra nego izvana.

Nad budućim eksponatima, oni su još na restauraciji, nadvijena je staklena opna koja omogućava da se eksponati vide sa svake pozicije, ali se, nažalost, nije sasvim uspješno uklopila u postojeći ambijent. Na vrhu muzeja je terasa s koje puca pogled na pejzaž.

Upravo je na ovom mjestu, na oko 25 hektara, bio jedan od centara Rimskog Carstva, mjesto s kojeg se kretalo u važne bitke i odvijala živa trgovačka djelatnost. U bogatom okruženju Narone gradile su se skupocjene građevine i klesali skupocjeni kipovi.

Muzej Narona postavljen je na malom dijelu, isključivo onom koji je pripadao Forumu pripojenom na hram slavnog rimskog cara.

Važno i u svjetskim arheološkim razmjerima jer je Vid-Narona zabilježen kao iskopišta s najbrojnijom skupinom rimskih carskih kipova iz prvog stoljeća prije nove ere u svijetu. Kipovi na kojima su tijekom godina obavljeni složeni restauratorski i konzervatorski poslovi bit će postavljeni na mjestu na kojemu se vjeruje da su stajali i u rimsko doba.

Uz skulpture, popratni materijal čine keramika, nakit, staklo i novac. Značajan je i rimski mozaik koji će biti na ulazu u muzej, sada smješten u lokalnoj školi. U njoj je smješten još dio od osamsto izložaka koji će činiti postav budećeg muzeja. Uglavnom se radi o razbijenim fragmentima obrednih posuda i manjim predmetima kao što su kopče i koštane ukosnice.

Nema pouzdanog odgovora na pitanje što se s hramom dogodilo nakon pada Rimskog Carstva. Srušen je na prijelazu iz 4. u 5. stoljeće, a za važan rimski grad Naronu na mjestu na kojem se danas nalazi mjesto Vid Emilio Marin pretpostavlja da je odumirao prirodnim putem. U procesu gradnje muzeja, srećom, nije bilo polemika. Nakon pronalaska, arheolog Emilio Marin nakratko se bio sukobio s lokalnodnevnom politikom, no projekt se uspio zadržati na državnoj razini.

Naravno, nakon ovog otkrića, mnogo toga ovisi o tome kako će se projekt Muzej Narona - koji nije sasvim na turističkom putu jer morate skrenuti ako primjerice putujete autom do Dubrovnika - razvijati, odnosno koliko će se ulagati u interakciju s publikom. Da sve ne bi ostalo samo na atrakciji neko vrijeme nakon otvaranja.

Životno otkriće Emilia Marina

Starorimski hram ležao je punih 16 stoljeća pod zemljom, dok ga tijekom iskapanja 1995. i 1996. nije pronašao arheološki tim na čelu s tadašnjim ravnateljem Arheološkog muzeja Split Emiliom Marinom, sada da veleposlanikom pri Sv. Stolici u Vatikanu, kojemu je vrijedno otkriće postalo životnim djelom.

Kipovi bez glave, karakteristika Narone

Svima kipovima iz Narone nedostaje glava jer su se na taj način starokršćani obračunavali sa starorimskim spomenicima, koje su smatrali poganskima. Tijekom vremena, ušlo se u trag samo dvjema glavama - 1975. Nenad Cambi pronašao je glavu Vespazijana, a glavu carice Livije, inače druge Augustove žene posjeduje Ashmolan muzej iz Oxforda, koji ju je Hrvatskoj posudio na neodređeno.

Naime, poznati britanski arheolog sir Arthur Evans tijekom svog proputovanja, a kako je prenio u svom dnevniku, u traganju za arheološkim ostacima, od seljaka je koji je glavu iskopao u Vidu, kako bilježi, za jedan je šešir kupio glavu Livije i kasnije ju je donirao muzeju u domovini. Za glavu Livije, inače, tijelo je pronađeno prije ovih skulptura, u Opuzenu, no po svim karakteristikama je njihov intergralni dio  Ostale su skulpture Augusta prikazanog kao imperatora i njegove obitelji te rimskih moćnika i božanstava bez glave.