Narona
pregled istraživanja
društvo Narona
nalazi
muzej Narone
FOTO

->  Narona >>>  pregled istraživanja

 

Pregled arheoloških istraživanja

 Naronitanski su spomenici jako rano ušli u literaturu. Već je 1673. godine Ivan Lucius među natpisima Dalmacije objavio i nekoliko natpisa iz Vida. To ne treba čuditi, spomenici koji su stršili iz zemlje i bili ugrađivani u kuće morali su privlačiti pažnju. Mnogi od tih spomenika završavali su u Italiji kod ljubitelja starina.

U prvoj polovici 19. stoljeća i u Vidu se pojavio zanesenjak koji je iz samo njemu znanih pobuda sakupljao spomenike. Bio je to don Bariša Ereš. Spomenike je uzidao u svoju kuću koja je zbog, za to doba, velike visine u narodu prozvana kula. Dio spomenika don Bariša je poslao u pokrajinski muzej u Zadru.

Spomenici su nalaženi slučajno no zasigurno su znatan dio spomenika mještani iskopali za prodaju. Godine 1877. Naronu je posjetio Artur Evans. Prilikom te posjete od mještana je otkupio dvije vrijedne antičke skulpture, glavu Merkura i Livije i odnio ih u Englesku.

Najveći dio spomenika pronađen je intenziviranjem gradnje unutar sela. Početkom 20. stoljeća prilikom kopanja temelja za izgradnju nove župne crkve na najvišoj točki sela otkrivene su među ostalim i dvije vrijedne kacige. Nedugo zatim kod kuće Martina Ilića pronađena je ostava nakita i novca. Gradnja putaod 1924. do 1928. godine također je na svjetlo dana iznjela niz vrijednih spomenika među kojima se posebno ističu gradska vrata. Dosta je nalaza pronađeno prilikom privatnih građevinskih radova 1951. godine.

U želji da sačuva što više nalaza, uz potporu F. Bulića, tadašnji seoski župnik don Serafin Puratić osnovao je 1930. Starinarsko društvo «Nartona». Društvo je surađivalo sa Arheološkim muzejem u Splitu, oformilo je i prvu zbirku u selu. Djelovalo je do 1938. godine.

 Prvo arheološko iskopavanje u Naroni izveo je M. Glavinić 1877. godine. On je kopajući uz gradske bedeme niže sjevernih gradskih vrata otkrio dvanaest natpisa.

Nakon njega C. Patsch najprije 1904. godine u sklopu istraživanja cestovnog pravca Narona – Bigeste iskapa prostor uz sjeveroistočni dio gradskih bedema, potom godine 1907. kopa na prostoru antičkog foruma.

Sljedeće istraživanje izvedeno je 1951. godine pod vodstvom I. Marovića, na području foruma pokraj Plećaševih štala kada su otkrivene dvije prostorije s mozaičkim podom.

Godine 1968. arheološki muzej u Splitu pod vodstvom N. Cambija započinje sistematska istraživanja koja su većinom imala zaštitni karakter. Istražuju se najviše gradski bedemi, iskopava se na mjestu nalaska biste božice Izide, istražuje se sklop kula kod župne crkve, starokršćanska bazilika ispod crkve Sv. Vida i forum.

Za potrebe izgradnje regionalnog vodovoda 1980. godine iskopan je dugački kanal u donjem dijelu Narone. Kako su uzduž cijelog kanala strojevi otkrili i velikim dijelom oštetili antičke zidove, Arheološki muzej u Splitu je pod vodstvom F. Buškariola 1985. godine poduzeo opsežna zaštitna istraživanja. Ta su istraživanja zahvatila apside dviju bazilika, ostatke insule i dio gradskog bedema. Nakon provođenja zaštitnog istraživanja, trasa vodovoda je pomjerena na liniju ceste Vid – Prud. Kako se i ovdje naišlo na arheološki vrijedne ostatke, prije polaganja cijevi provedeno je zaštitno istraživanje.

U razdoblju od 1990. do 1999. Arheološki muzej u Splitu pod vodstvom E. Marina proveo je sustavna arheološka istraživanja na bazilici ispod crkve Sv. Vida, na bazilici u Barama, gradskim bedemima, na forumu, Augusteumu i na «gornjim njivama». U tom razdoblju 1994. isti je muzej pod vodstvo Zrinke Buljević istraživao tzv. gotsku nekropolu na položaju Njive.

 

Jakov Vučić

Objavljeno u Listu Župe Gospe Snježne, broj 7, prosinac 2003.g.

 
    na vrh  

 

prilagođeno rezoluciji 1024*768