|
->
Žudije
>>>
uskršnji običaji
Uskršnji običaji u Župi Vid
Uskršnji običaji predstavljaju posebnu dugogodišnju tradiciju ovog mjesta.
Osam dana prije
Uskrsa je Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje, to je spomen Isusova
ulaska u Jeruzalem. Njom započinje Veliki ili Sveti tjedan. Na nedjeljnu
misu pučanstvo nosi maslinove grančice. Nakon mise je procesija. Nekoliko
dana uoči Velikog tjedna a najčešće utorak ili srijedu žudije kite crkvu
granama vrbe i palmi.
Veliki četvrtak
– Poslijepodne
je blagoslov vina i ispovijed bratima i žudija. je Navečer je Sveta misa
(u 18 h) Gospodnje, posljednje, večere, zvona ne zvone do Uskrsa. Nakon
propovijedi, svećenik pere noge 12-orici dječaka kao što je to Isus
činio svojim učenicima. Pred
kraj mise pučki pjevači pjevaju muku Kristovu a tada ujedno izlaze sve
žudije. Mjesto izlaska je u sredini crkve ispred oltara, između naroda i
svećenika.
Veliki petak
-obredi počinju u isto vrijeme (18.30 sati a traju oko 3 sata). Tijekom
obreda žudije se međusobno izmjenjuju u smjenama po bojama svakih 10-15
minuta. Pjeva se muka Kristova na način da se nadopunjuju međusobno pučki
pjevači, zbor (pjeva stihove s riječima naroda iz Svetog pisma) i svećenik
koji govori Kristove riječi. Potom slijedi sveta pričest a iza toga
ljubljenje Križa. Tada čitav narod u crkvi, u koloni hodi ka križu kojem
se klanja i cjeliva. Po završetku izlaze sve žudije i slijedi procesija
kroz cijelo mjesto. Na čelu procesije je križonoša koji nosi križ u
pratnji ministranata a za njima ide ostali puk. U sredini procesije ide
svećenik (koji nosi Svetu hostiju) natkriven baldehinom. Baldehin
(platneni pokrov na štapovima) nose bratimi (četvorica) a uz njih su
4 svijećonoše.Ispred, usporedo i iza svećenika raspoređeni su žudije (žuti
crveni, po 4 sa svake strane. Iza svećenika, u pratnji ljubičastih žudija
ide tzv. Šimun –osoba pokrivena crnom neprozirnom tkaninom koja
bosonoga nosi veliki drveni križ od punog drveta. Običaj, kojom osoba koja
nosi križ je odjevena u crnu tkaninu i nitko ne zna njen identitet seže
još od vremena komunizma (već 50-ak godina) kad su pojedinci na taj način
štitili svoj identitet kako ne bi bili šikanirani od komunističkih vlasti.
Zbog velikog interesa, za mjesto Šimuna potrebno se je zapisati desetak
godina unaprijed. Pučki pjevači u procesiji pjevaju muku Kristovu. Po
završetku procesije svi se vraćaju u crkvu gdje slijedi završno pjevanje
(15-ak minuta) čime završava obred Velikog petka.
Velika subota –tijekom
dana je blagoslov uskršnjih jela (17.00 sati; jaja, kruh, kolači…) koja se
blaguju na Uskrs. Obredi uskrsnuća Kristova započinju navečer u 23.15 sati
čitanja Svetog pisma (4 čitanja). Žudije započinju sa stražom oko 2 sata
ranije i izmjenjuju se. Nekoliko minuta prije ponoći sve žudije izlaze.
Kako se približava vrijeme Kristova uskrsnuća (u tih nekoliko minuta)
žudije se sve jače tresu od "straha". Točno u ponoć svećenik zapjeva "Slava
Bogu na visini…" a žudije popadaju na pod kao pokošeni. Slijedi 10
minutno pjevanje na čijem završetku žudije ustaju i na istom mjestu ostaju
do kraja svete mise koja završava oko 01 sat.
USKRS,
nedjelja - prva sveta misa je ujutro u Prudu (8.30 h), drugom mjestu u
župi, gdje žudije stoje cijelu misu. U tom mjestu stražariti se
počelo nakon izgradnje crkve Sv. Ivana 1989.godine. Potom je glavna sveta
misa u župnoj crkvi u Vidu u 10.30 sati. Tijekom mise je i procesija kroz
mjesto zajedno sa žudijama. Na obje ove mise sve žudije stoje cijelo
vrijeme bez vršenja zamjena.
Od 2003.godine,
na uskršnji ponedjeljak, Žudije iz Vida sudjeluju na tradicionalnom
festivalu žudija koji je započeo u Vodicama i održava se na uskršnji
ponedjeljak, svake godine u drugoj župi.
Ono po čemu se
razlikuju vidonjske žudije od svih ostalih je da nakon padanja, poslije
ustaju i stoje cijelu misu kao i sutradan što je jedinstven slučaj
žudijskih običaja. Kod ostalih žudija, u raznim mjestima, po "padanju"
žudija u ponoć na Uskrs žudije se razbježe i ne sudjeluju dalje u svečanom
uskrsnom bdijenju, niti sutradan. Tako da je biti žudija, u župi Vid,
jedna pokora.
|
vrh