|

|
Početna ->
List župe
->
Broj 4 >>> Iz života naše župe 2/2
Iz života naše župe II
Blagdan Svetog Vida i
krizma
U jutro je bila misa
u 10:00 sati. Na misi su sudjelovala i pjevala školska djeca. Misu je imao
i propovijedao bivši župnik don Ante Vojnović. Krizma i svečana sveta misa
su bile poslije podne u 18:00 sati. Krizmu je imao Msgr Ante Jurić. Na
početku mise ga je u ime krizmanika pozdravila krizmanica Milena Bukovac.
Krizmanika je bilo petnaest:

Krizmanici sa Nadbiskupom Msgr. Antom
Jurićem
Dr Marin Barišić je novi
nadbiskup Splitsko-Makarske nadbiskupije
Na 21. 06. blagdan sv. Alojzija, je po običaju, u splitskom sjemeništu
skup ministranata iz cijele naše nadbiskupije. Imaju svoj poseban program
duhovni i zabavni. To je za ministrante uvijek bio lijep događaj. Ja sam
iz naše župe poveo koliko ih je moglo u auto sjesti. Povezao sam četvoricu
koji su najviše puta ministrirali, a to su bili Krešimir i Kristijan Ramić,
Filip Suton te Marko Boras. Oni naime imaju svoju bilježnicu u koju se
svaku nedjelju i blagdan zapisuju koji su na taj dan ministrirali.
Odmah iza 12:00 sati pronio se glas da je za novog nadbiskupa
splitsko-makarskoga imenovan Msgr. Marin Barišić. Novi nadbiskup je rodom
iz našeg kraja, iz župe Vidonje. Rođen je 24. 03. 1947. godine. teološki
studij je završio u Rimu na Lateranskom sveučilištu,a doktorirao je iz
biblijske teologije na biblijskom institutu na Gregorijani u Rimu. Za
svećenika je zaređen 04. srpnja 1974. godine u Vidonjama. Pomoćnim
biskupom splitsko-makarskim imenovan je 03. kolovoza 1993. godine.
Prigodom primopredaje Nadbiskupije i nadbiskupske službe, to jest 25. 08.
2000. godine, uvečer u 19:00 sati u katedrali sv. Duje priređena je
prigodna svečanost uz mnoge pozdrave i čestitke, a uz sudjelovanje mnogih
uzvanika. Sutradan 26. 08. u 10:00 sati u konkatedrali sv. Petra bila je
svečana misa i službena predaja biskupskog štapa Msgr-a Ante Jurića,
dosadašnjeg nadbiskupa, Msgr-u Marinu Barišiću, novom nadbiskupu. Prisutno
je bilo dvadesetak biskupa i nadbiskupa i gotovo svi svećenici naše
nadbiskupije. Iz Nadbiskupije iz Splita su župnika Vida zadužili, da u ime
pastoralnog klera Nadbiskupije zahvali bivšem nadbiskupu, a novoga da
pozdravi i zaželi mu sve najbolje u budućem radu.
Pozdravni govor
prigodom preuzimanja nadbiskupske službe msgr-a Marina Barišića
Nijedna služba, ako će je čovjek vršiti savjesno, nije laka. Ni služba
biskupstva nikad nije bila laka, posebno nije danas. Gdje je mnogo ljudi i
zajednica mnogo je i problema i vlastitih želja po kojima bi ih trebalo
rješavati. Tada postupati i djelovati kako je najbolje za dobro opće Crkve
i vjere, a održati pravdu i ljubav, pravo je umijeće, jer svi smo samo
ljudi.
Danas smo se okupili oko dva čovjeka, nadbiskupa, koji su providnošću
Božjom određeni da budu na čelu naše mjesne Crkve na kraju ovoga i početku
slijedećeg tisućljeća; da bdiju nad pokladom vjere, propovijedaju je i u
isto vrijeme paze i njeguju našu međusobnu pravdu i ljubav. Jednome
nadbiskupu trebamo reći HVALA, a drugome SRETAN POČETAK!
Našem nadbiskupu koji odlazi u mirovinu Msgr-u Anti Juriću, od srca hvala
ne samo za trud koji je u ovih 12 godina uložio kao nadbiskup, nego i za
njegov sveukupan rad i ljudskost kojom je drugima pristupao. Oče
nadbiskupe, nama mnogima bili ste najprije odgojitelj u Sjemeništu i to u
vrlo teško vrijeme, kada su komunisti redom zatvarali Sjemeništa pa i
splitsko koje su ukinuli 1956. godine. Tada ste nam bili ravnatelj. Kako
su to bile crne godine, s paklenim planovima, sada je teško sebi i
predstaviti. Izgledalo je, da nema izlaza. Bogu pak nije tako izgledalo.
Sjemenište je bilo opet otvoreno. Vi ste bili opet ravnatelj, odgojitelj,
a kasnije i duhovnik. Sve skupa kao župnik, ravnatelj Sjemeništa, duhovnik
i nadbiskup nešto više od 53 godine službe u vinogradu Gospodnjem. To
nikako nije malo. Nadamo se, da će te nam još priskakati u pomoć, po
potrebi i Vašim mogućnostima, i za nas se moliti. Za sve što ste učinili
za nas i za Crkvu u našoj Nadbiskupiji od srca HVALA!
Novom nadbiskupu koji danas preuzima svoju pastirsku službu, Msgr-u Marinu
Barišiću, najprije čestitka i sve dobre želje. Oče nadbiskupe, preuzimate
pastirsku službu u prostoru gdje je Crkva prisutna od samih početaka
kršćanstva. Svjedoci su tome temelji bazilika iz V. i VI. st. u Solinu i
Naroni, u Gatima i drugim mjestima gdje su arheolozi istraživali. Ruševine
tih bazilika svjedoci su mnogih vojska koje su prolazile, rušile i palile
crkve i naselja. Na ruševinama tih starih bazilika danas gotovo posvuda
opet stoje crkve. Netko je morao zasukati rukave i ponovno graditi. Svi
ratovi iza sebe su uvijek ostavljali ruševine, ako i ne materijalne,
duhovno su uvijek osakaćivali i ubijali ljude. I mi smo nedavno izašli iz
rata koji u našoj Nadbiskupiji, hvala Bogu, nije ostavio toliko
materijalnih ruševina kao po drugim hrvatskim biskupijama, ali je ovdje i
u cijelom hrvatskom narodu ostavio moralne ruševine. Svjedoci smo toga na
svim stranama. Lakše je izgraditi porušene kuće i crkve nego izgraditi
ljude. A jedino izgrađeni čovjek, njegov obnovljen duh obećava budućnost
našem hrvatskom narodu. Zidovi kuća i crkava mogu stajati uzgor i prazni,
ali tada su besmisleni. Po onoj Isusovoj: “tijelo ne koristi ništa, Duh je
onaj koji oživljava” potrebno je zasukati rukave u duhovnoj obnovi našeg
čovjeka kako bi i crkvene građevine dobile svoj smisao.
Vaše preuzimanje pastirske službe u našoj Nadbiskupiji u ovom trenutku
povijesti sigurno je Božje djelo i njegova volja. Bez Boga se ništa ne
događa. On drži sve konce u svojim rukama. Da ste sada tu, sigurno je dio
njegova plana spašavanja čovjeka i čovječanstva. Bog vas je obdario mnogim
darovima. Zato i Bog i ova Nadbiskupija od Vas očekuju da ih iskoristite
na dobro svih koji su povjereni Vašoj pastirskoj skrbi.
I na kraju što drugo nego zaželjeti Vam sretan i dobar početak, dugu,
plodnu i Bogom nadahnutu nadbiskupsku službu. ŽIVJELI!
Euharistijski kongres u Solinu (22.
10. 2000.)
Euharistijski kongres je bio za cijelu našu nadbiskupiju. Takvi kongresi
su rijetke vjerske manifestacije. Za njih se sprema mjesecima prije
održavanja. U Prudu i u župnoj crkvi u Vidu bile su večernje mise u subotu
na večer umjesto u nedjelju. U jutro ranije smo krenuli iz župe s dva
autobusa hodočasnika. Vjerski skup je bio u Solinu pokraj crkve na
prekrasnoj velikoj livadi. Vjerojatno je bilo hodočasnika do 50.000. To je
bio najveći vjerski skup ove godine u Hrvatskoj. Bog nam je dao izvanredno
lijepo vrijeme. Uz oltar s jedne i s druge strane bile su poredane zastave
pojedinih župa. Zastavonoše su bili većinom obučeni u narodne nošnje. Našu
zastavu su nosili Milena Bukovac i Petar Marušić obučeni u naše stare
narodne nošnje. Preko mise je pjevao zbor sastavljen iz više naših župa.
Zbor je činilo više od 600 pjevača. Bili su prisutni gotovo svi svećenici
naše nadbiskupije. Doista lijep i veličanstven skup.
Božićni
dani u župi
Božićna ispovijed je u našoj župi bila 14. 12. Vodim redovitu statistiku
koliko ih se ispovjedi za Božić i Uskrs. U Vidu ih se ispovjedilo na dan
ispovjedi 250, a u Prudu 135. Par više nego obično. Božićna ponoćka je
prošla lijepo. Bez pucnjave. Ni prije, ni za vrijeme mise! Prije ponoćke u
23:25 djeca su imala svoj program. Župna crkva je bila dobrano puna. Ali
sutradan na župnoj misi, na sv. Stjepana i na sv. Ivana u crkvi preko misa
nas je bilo osjetljivo manje nego drugih godina. Razlog je što su padale
za ovo doba godine nenormalno velike kiše. Voda se u Blatu digla visoko.
Cesta prema Metkoviću je bila poplavljena. Mogli su prolaziti samo visoki
automobili.
Pobrojavanje župljanja
Prigodom blagoslova obitelji i kuća je najzgodnije sastaviti brojčano
stanje župe. To radi većina župnika, jer oni trebaju do kraja siječnja
svake godine poslati u Nadbiskupski ured u Splitu statistiku svoje župe, a
svaka biskupija na svijetu to treba do kraja veljače poslati u centralne
katoličke ustanove u Rimu u Vatikan. Tako svake godine izađe katolički
godišnjak za cijeli svijet. Teško je to potpuno točno sastaviti, jer
uvijek ima ponetko tko stoji, radi ili uči u drugom mjestu, pa čovjek ne
zna gdje bi ga stavio. No nije to baš važno da se pogriješi u par osoba.
Tako naša župa na kraju drugog tisućljeća broji 1.115 duša. Od toga Vid
696, a Prud 419. Po domaćinstvima to izgleda ovako: 27 domaćinstava ima
samo 1 člana, 30 domaćinstava ima 2 člana u obitelji, 29 domaćinstava ima
3 člana, a 39 domaćinstava ima 4 člana u obitelji. Ostale obitelji imaju 5
ili više od 5 članova u obitelji.
O imenima u našoj župi
Listajući matične knjige od 1900.- 1948. godine upadaju u oči neke
zanimljivosti po kojima se vidi, da je današnja župa Vid nasljednica
starokršćanske župe, jer se neka imena nadjevaju djeci kod krštenja samo u
župama koje vuku korijene od prvih kršćanskih vremena. Neka imena su češća
neka su rijetka, ali se ipak pojavljuju. Tako u maticama ove župe od
1900.-1948. godine naići će se i na ova imena kao: AMBROZIJE (u narodnom
izgovoru Ambro), CIPRIJAN ( Cipro), HILARIO, IRENEJ, KLEMENT (Klemo).
Nešto češća su imena: ŠPIRO, DUJAM, VLAHO (Blaž), AUGUSTIN, VID.
Najčešće na krštenju djetetu se nadjenulo ime: JURE, čak 72 puta; VIDA 38
puta, a JURKA 30 puta. Sva ova nabrojena imena su nadjevana djeci po
velikim mučenicima ili naučiteljima iz prvih kršćanskih vremena. Većina su
bili mučenici, a mučenici u prvim kršćanskim vremenima bili su osobito
cijenjeni.
Župnik
Stranica
1<< 2
na
vrh |
 |