List Župe Gospe Snježne-broj 11-Mjesto Vid-Okrug Metkovic

-> List župe -> Broj 11 >>> Mjesto Vid-okrug Metković

MJESTO VID – OKRUG METKOVIĆ – KATASTARSKE MAPE,

TOPOGRAFSKE KARTE, ZEMLJOVIDI IZ 1836. GODINE

BRANKO ILIĆ dr. vet. med. u mirovini

Metković, ulica Norinska 6

Metković, 17. listopada 2005. godine

Stari zemljovidi, topografske karte, te katastarski planovi mogu biti temeljna podloga za proučavanje prošlosti jednog kraja, jednog naroda. Često, samo temeljem tih saznanja, možemo dočarati sliku prohujalog vremena. Živjeti na graničnim prostorima velikih država nije bilo lako, jer su se upravo tu prelamali interesi velikih i moćnih sila. Bilo je umijeće preživjeti u tim teškim okolnostima i izboriti se za svoj opstanak i opstanak svoga naroda. Za vrijeme austrijske vladavine posvećena je velika pažnja vođenju katastarskih knjiga. U katastarskom operatu sela Vida imamo mnogo vrijednih podataka. Svojom preciznom i likovno sadržajnom izradom oduševljavaju i današnje geometre, koji raspolažu modernom tehničkom opremom za svoj rad. Katastarske mape su popraćene tekstovima koji su važan izvor podataka za zemljopisnu i povijesnu znanost. Sve se to događa u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, a čini nam se i danas aktualnim i važnim. Zemljovidi, našeg tada malog mjesta Vida, na poseban način govore o gospodarskom, prostornom i duhovnom ozračju onog vremena. Koristeći se dokumentima i građom iz Državnog arhiva u Zadru ulazimo u jedno povijesno razdoblje o kojem nemamo dostatno pisane građe. Tim više su nam ovi dokumenti dragocjeni jer nas uvode u život i povijesni hod žitelja ove naše pitome doline. Pred nama se javljaju slike teškog i siromašnog života, gradnja malih naselja, opasnost od raznih bolesti, kojima pogoduje vlažna neretvanska klima. Katastar sela Vida sa svojim dokumentarnim prilozima, preko karata i bilježaka ilustrira sliku prostora i pučanstva. Naši pređi suočeni s teškim životom, nepovoljnom klimom, poplavama i stalnim prijetnjama neprijatelja nisu posustali u beznađu.

Nasuprot tim svim nevoljama žilavo su se održali na zidinama drevne Narone. U vrijeme francuske vladavine (od 1805. do 1813. godine) te gradnjom „Napoleonove ceste” osjeća se gospodarski napredak i bolji sustav upravljanja. Dolaskom austrijske vlasti, u relativno mirnom razdoblju poslije Napoleonovih osvajačkih pohoda brže se razvija gospodarstvo i tranzitna trgovina. Time Metković postaje značajan trgovački centar. Naselja koja mu gravitiraju dobivaju jedan pozitivan privredni i uljudbeni pomak. S divljenjem i sa zahvalnošću čitamo s koliko preciznosti i točnosti ondašnja austrijska uprava bilježi imena i prezimena naših pređa prije više od 150 godina. Pristupom Hrvatske u novu Versajsku tvorevinu, državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca gubimo kontinuitet stručnog i pedantnog katastarskog rada. Konačna izrada katastra naselja Vid, općina Opuzen, okrug Split završena je 15. lipnja 1836. godine. Praktično korištenje ove izmjere nije nastupilo odmah, već se porez i dalje naplaćivao na temelju desetine, osim korištenje katastarske izmjere čistih prihoda pojedinih kultura. Stručnjaci za ovaj zamašan posao uglavnom su stranci. Budući nisu poznavali naš jezik činili su greške u nazivima i izmjeri, koristeći često smiješne nazive. Porezni uredi sa katastrom počinju s radom 1854. godine. Opći zakon o porezima je donesen 1869. godine. Nakon toga pristupa se izradi posjedovnih podataka uz prihode katastarskih parcela. U izvješću porezne procjene općine Vid, kotar Opuzen nalazimo mnogo zanimljivih podataka. Općina Vid ima 4.025 jutara zemljišta podijeljenog u 2.448 parcela.

U općinu Vid osim svog naseljenog dijela, pripada područje Dragovije udaljeno oko 3 talijanske milje. Udaljenost Vida do granice prema Borovcima na zapadu i Turske prema sjeveru približno je ista, oko 4 talijanske milje, kako se onda mjerilo. Rijeka Matica koja izvire u Vreštici utječe u rijeku Norin i razdvaja općinu Vid od teritorija Desne. Općina Vid u upravno administrativnom i političkom smislu podliježe Načelništvu Opuzena. Uz jednu župu s općinskim patronatskim pravom, nema niti jednu školu. Demografska slika općine Vid je posebno zanimljiva u odnosu na sadašnje stanje. Posljednji rezultati govore: o 412 osoba muškaraca i žena, 110 kuća za stanovanje, u kojima stanuje 61 obitelj. Od svih obitelji ne postoji ni jedna koja ne radi na zemlji, ali postoji 16 pojedinaca koji ne rade na zemlji. Stanovnici se dijele na: «Dečki i cura ispod 14 godina, staraca i nemoćnih ukupno ima 87; žena, koje se zbog svojih uvjeta i stanja mogu baviti jedino kućnim poslovima, ima 60. Onih koji obrađuju zemlju ima 249. Svih zajedno ima 412 osoba». U prikazanom izvješću pregledno je prikazano stanje stočnog fonda. Žitelji općine Vid imaju 30 volova, 42 krave, 25 bikova, 38 teladi, 4 konja, 10 kobila, 15 magaraca 371 ovaca i 320 koza. U katastarskom izvješću kotara Opuzen za općinu Vid dobivamo velik broj relevantnih podataka o zemljištu, granicama općine, stanovništvu, gajenju blaga, rijekama, potocima, jezerima i močvarama. Od žitarica se najviše sije pšenica, ječam i crveni sijerak. Manje su zastupljene: raž, grahorica, bob i leća. Proizvodnja žitarica se ne povećava jer su ograničeni obradivi tereni koje, u rano proljeće, ugrožavaju poplave. Dio uroda žitarica također unište jesenske kiše. Sadnja vinove loze je dovoljna da imaju i svoga vina. Poljodjelci teško i sporo prihvaćaju poboljšanja u obradi zemlje. Privrženost starom načinu obrade tla posljedica je „škrtosti i neznanja”, kako se kaže u izvješću. Zbog čestih poslova i uništavanja ljetine ljudi se odlučuju uzgajati ove kulture u brdskim predjelima. Raznovrsno nazivlje naših vrtača, škrapa, laza i dolaca, upisano na katastarskim mapama, uz ime i prezime vlasnika i broj parcele jasno govori da se sve to obrađivalo. Nazivi koji nam danas samo bude sjećanja na ljepotu krajolika nekada su bili izvor življenja naših predaka. Imena Krčevine, Rarevište, Duboki Dolac, Dračeve Torine, Ograđ i drugo dovoljno govore o tome.

Prema posljednjem popisu Vid ima oko 800 stanovnika, a brojčano stanje blaga je zabrinjavajuće. Po mojim saznanjima vlasnici drže samo 2 – 3 krave, 2 magarca, nešto ovaca, koza i peradi. Sve je to neznatno u usporedbi sa općinom Vid prije 170 godina. Iz mnogih naših mjesta, tako i Vida ljudi su odseljavali „trbuhom za kruhom” u prekomorske i europske zemlje, što je osjetno utjecalo na stanje populacije. Stvaranjem samostalne i neovisne hrvatske države u Domovinskom ratu, sveta nam je dužnost i moralna obveza doprinijeti njenom napretku, sigurnosti, blagostanju i prosperitetu. Mnoge od nas je zahvatila malodušnost, pesimizam i beznađe. Red, rad i disciplina preduvjet su napredku svakog pojedinca i domovine. Ja znam da su mnogi nezaposleni ili su im tvrtke ugašene, što dobrim dijelom kod mladih stvara radnu bezvoljnost. Pored svega toga mi ne smijemo dozvoliti da naša polja stoje zapuštena, neobrađena, blago iskrčeno. Prazne štale zjape, a nedavno su bile pune blaga. Zapitajmo se od čega ćemo živjeti i što ćemo ostaviti u naslijeđe svojim potomcima? Naša lijepa riječ «blago» svojom višeznačnošću i sadržajem treba nas poticati na marljivost i radišnost. Riječi: blago, blagodat, blagostanje, blagost, blagovijest, blagomeni, govore same za sebe. Bez napredne poljoprivrede i stočarstva rijetke su zemlje u svijetu uspjele postići stabilan rast i blagostanje svom narodu. Mi stalno priželjkujemo nečiju pomoć, kojom bi riješili sve svoje probleme. Tvorac i utemeljitelj hrvatske državotvorne ideje i političke misli dr. Ante Starčević jednom nadahnuto reče: „Jednom narodu nitko ne može pomoći, ako on to sam ne može, ne zna ili ne želi.” Mnogi se pitaju što je meni dala Hrvatska? Na to sebično lako će odgovoriti svaki odani patriot i častan čovjek. John F. Kennedy, pokojni američki predsjednik mudro kaže: „Ne pitaj što će za tebe učiniti Domovina, radije se pitaj što ti možeš učini za nju?”

Na kraju mislim da se Domovina voli radom, brani istinom i ljubavlju, a velika postaje djelima.

Literatura:

1. Dokumenti građa iz Državnog arhiva u Zadru.

2. Ivan Gabrić, Branko Kaleb, Slavko Ražev, KATARSTARSKA MAPA: MJESTO VID, OKRUG METKOVIĆ 1836. GODINA.

na vrh