Broj 5-Dva seoska dokumenta

-> List župe -> Broj 5 >>> Dva seoska dokumenta

Iz svog arhiva-Dva seoska dokumenta-Željko Volarević Špirić

(Ove dvije ODLUKE su prepisane onako kako stoji u originalu)

Odluka

O pravim uživanja pripadajućim unutra naznačenim dalmatinskim obćinam dotično selima na bosansko-hercegovačkom zemljištu.

Metković 4 1/2

Vid skupa s Prudom i Dragovijom /Obćine Opuzena

Vid 9. Oktobra 1881.

Metković 11. Oktobra 1881.

Metković 15. Oktobra 1881.

Vid 20. Marča 1884 .

Metković 17. Semptembra 1884 .

Po ugovoru utanačenom pored zapisnika Vid 20 Marča 1884 između zanimanim strankama pred mjestnim povjerenstvom i u granicam međa naznačenih obistinjenih pored zapisnika 3. Aprila i 17. Septembra pripoznaje se negodba po kojoj Lovre i Mate Jurković iz Zvirinića, Bariša i Mate Šiljeg iz Borovaca, Lašir Omer Boazić i Drvo Bilalch (?) iz Ljubuškoga imadu pripoznata i neograničena vlasničtva paše i drvarenja na dio prostora od rotnog doca ležećega među sliedećim granicam: sa sjeverne strane zid ograde Lovre Jurkovića i Agana Ajdarovića, sa sjeverozapadne strane Rotna gomila, koja cijela ostaje vlasničtvo opisano na zapisniku 20. Ožujka 1884, i to do bunara s vanjske strane Rotne gomile sa zapadne strane zid ograde Mate Galića i družine, na grebačicu do novoga zida a odanle jednakim pravcem ovim zidom pokraj male oranice, ležeće na dalmatinskoj granici i to do svršetka te male oranice, a odavle jednakim pravcem, upravo na Rupu, koja se nalazi u blizini velike oranice, pokraj koje rupe vodi staza od tromčaje (?) graba u Rotni dolac, i to tako da iduć od graba u Rotni dolac ostaje rupa na desnu a od ove rupe jednakim pravcem upravo na Brlog, ležeći ispod Modre gomile, i to do zida ograde Lovre Jurkovića i Agana Ajdarovića, nu tako da Brlog ostane na izvana od zemljišta vlastnika sada upisanih.

Ostali dio prostora zvani Rotni dolac, ležeći između zida Lovre Jurkovića, i Agana Ajdarovića, odlomka Stupiće, Garišta, dalmatinske međe, gori upisane rupe i male oranice ostaje skupa s Brlogom za zajedničku pašu kako vlastnika Rotnog doca u prvo opisanim granicam, tako seljana Vida odnosno Pruda i Dragovije, a i seljana iz Zvirića i to tako, da svi oni imadu brez ikakve prepirke međusobno i zajednički uživati pašu i služiti se napojištem Brlog i pravom drvarenja.

Pod pravom sječbe drva, pripadajućim dalmatinskim mjestim, moraju se razumjevat samo drva za gorivo, što im treba na istoj paši.

Napojište Nevadnicu mogu dalmatinci uživati istom onda, kada napojište Brlog presuši.

Metković 27. Svibnja 1887.

C. kr. Kotarski poglavar

Po načelima svakdanje ispaše.-

Odluka

O pravim uživanja pripadajućim unutra naznačenim dalmatinskim obćinam dotično selima na bosansko-hercegovačkom zemljištu.

Metković 5 1/2

Vid skupa s Prudom i Dragovijom / :Obćine Opuzena :/

Vid 10. Oktobra 1881.

Metković 11 i 12tog Oktobra 1881

Metković 18. i 19.tog Marča 3. i 4tog Aprila 1884

Metković 9. Julija 1884

Metković 17. Septembra 1884

Cerniči –

Garište, selo Stubice /:hercegovačko:/

U smislu napisnika Actum Metković 4. Aprila 1884 i 17. Semtembra 1884 dozvoljava se dalmatinskim mjestima Vid skupa sa Prudom i Dragovijom, uživanje svagdanje paše, zajedno sa hercegovačkim mjestima Stubice i Garište, kao također da mogu brati drva za potrebito im gorivo na pašnjaku, u prostoriji državnih zemljišta od 1775 dunuma, ležećih među sliedećim granicam: od tromeđe «Grab» u nacrtu A nalazećoj se na točki, gdje se sastaju granice Rotnog dolca, Garišta i puta koji čini dalmatinsko-hercegovačku među, sjeveroistočnim pravcem do točke, gdje se sastaju gornja /sjeverna/ granica ograde Lovre Jurkovića i Agana Ajdarovića sa granicom Garište /na nacrtu točke A/ koja točka se nalazi na 800 metara udaljena od tromeđe «Grab» u sjeveroistočnom pravcu, i na kojoj točki se sada nalazi jedan debeli, po prilici četeri metra visoki hrastov panj, koji kod katastralnog izmjerenja služio kao mjerački signal.-

Odavle jednako jugoistočnim pravcem na, od rečenog panja 80 metara udaljenu «lokvu» na nacrtu b nu tako da lokva ostane na državnom zemljištu, a granica pada na gornjem /sjevernom/ rubu te lokve, nalazeći se živi hrast.- Odavle jednako jugoistočnim pravcem na točku c:) nalazeću se u jugozapadnim pravcem 155 metera udaljena od zidom ograđene oranice «Vinogradine» /:zvane i «Ostrugljače»./ Na toj točki nalazi se jedan po prilici tri metra visok hrastov panj, oko koga je po povjerenstvu načinjena mala gomila od kamenja.

Odavle jugoistočnim pravcem jednako na stalno fixiranu točku d udaljenu od točke C na 80 metara. Ova točka jest stalno fixirana pomoću posve blizu oranice vinogradine nalazećih se velike gomile od kamenja i crkvenoga tornja u Vidu u Dalmaciji, i to tako da se ta točka d u jednakoj liniji od vrha gomile i na crkveni toranj u Vidu, nalazi od gomile udaljena na 140 metara. Odavle jednako jugoistočnim pravcem na gornji /sjeverni/ dio jedne dugoljaste iz zemlje vireće hrapave pećine zvane «Umčić» na kojoj točki u nacrtu e jeste po povjerenstvu načinjena mala gomila od kamenja. Ova točka pada u istoj liniji sa točkama c, d i stalno fixira na točka x koju potanju točku x sačinjava jedna strma pećina, nalazeća se na vrhu tj. «Gradine» na kojoj se upravo na vrhu nalazi jedan živi kljen i koja je na 70 metara udaljena od velike gomile od kamenja nalazeće se na «plateau» u Gradine.

Odavle najme od točke e jugoistočnim jednakim pravcem na stalno fixiranu točku x do plota ograde Mate Planinića, kod točke f koji plot jeste od fixirane točke x udaljena sjeverozapadnim pravcem na 260 metara.

Ova točka f pada na 10 metara višje /: sjeverno/ od jednoga na samo u Plotu rečene ograde, nalazećega debeloga živoga hrasta. Odavle duž plota i zida ove ograde Mate Planinića jugozapadnim pravcem do puta koji čini dalmatinsko-hercegovačku među, i to do točke koja

se nalazi po prilici stotinu koraka jugoistočno udaljena od jedne kruške na tj «Guvnini» koja je služila kod katastralnog izmjerenja mjeračnim signalom. Odavle sjeverozapadnim pravcem duž dalmatinsko-hercegovačke granice sve do tromeđe «Graba».

Metković dne 27. svibnja 1887.

C. kr. Kotarski poglavar

Po načelima za svagdanje paše.

Zahtjevi uživanja od strane dalmatinaca, odnosno na one djelove zemljišta koji su isključeni kao privatno vlasničtvo, pripadaju redovitom građanskom sudu.

na vrh