Emporij- grčki naziv za trgovište

Trijera- velika lađa s tri reda vesala

Pseudo Skilak- ime grčkog pisca iz 4. st. prije Krista 

Teopomp-- grčki povjesničar iz 4. stoljeća prije Krista 

Strabon- grčki povjesničar iz 1. stoljeća.  

Hios i Tasos-- grčki otoci u Egejskom moru 

Daorsi- Ilirsko pleme koje je živjelo na prostoru Neretve. Centar im je bio u Ošanićima kod Stoca. 

Ardijejci- Ilirsko pleme 

Vatinije- Rimski vojskovođa. Tijekom ratova protiv Delmata taborovao u Naroni. 

Ciceron- Rimski pisac i filozof.  

Varon- Antički pisac iz 1. stoljeća prije Krista 

Konvent- Sudsko i administrativno središte šireg prostora.

->  Narona

Antička Narona

Ostaci antičke Narone nalaze se na mjestu današnjeg sela Vid na udaljenosti 3 km od Metkovića. Grad se smjestio na jugoistočnoj, osunčanoj padini brežuljka i u njegovom podnožju.

U prapovijesno doba na mjestu Narone vjerojatno nije postojalo značajnije naselje.(1) U prilog tome govori nedostatak prapovijesne građe i sam smještaj naselja. Naime, za razliku od uobičajnog gradinskog smještaja na platou uzvisine, Narona se, poput grčkih i greciziranih naselja, prostire na osunčanoj padini brežuljka.(2)

Prvi povjesni spomen Narone kao emporija na Neretvi do kojeg mogu ploviti trijere nalazimo kod Pseudo Skilaka.(3) Naronu kao trgovački grad spominje i Teopomp, što saznajemo od Strabona.(4) Osnivanje trgovišta uzvodno, kod mjesta do kog su mogli uplovljavati veliki brodovi, bilo je nužno zbog bolje organizacije prihvata i distribucije robe. Naronom se vjerojatno nisu služili trgovci iz dalekih otoka Hiosa i Tasosa kako je tvrdio Teopomp, no sigurno je služila grčkim kolonijama na Jadranu.(5) Zbog nedostatka epigrafičkih spomenika iz razdoblja od 4. do 2. st. pr. Kr. ne može se sa sigurnošću tvrditi da je u tom vremenu u emporiju stalno živjela i određena grčka etnička skupina. (6) U 2. stoljeću prije Kr. Narona ima razvijenu urbanu fizionomiju. (7) O tome svjedoči nalaz grede s prikazom plesačica i novootkriveni ostaci arhitekture ispod razine rimskog foruma. (8)

Tjekom 2. st. pr. Kr. Narona postaje zanimljiva Rimljanima. Godine 156. pr. Kr., Rimska vojska, pod vodstvom Gaja Marcija Figula, pokreće vojne pohode protiv Daorsa. Najvjerojatnije im je kao baza poslužila upravo Narona. Možda je i Servije Fulvije Flak koji 135. godine pr. Kr. kreće u pohod protiv Ardijejaca koristio Naronu kao bazu. (9) Rimska vojska se Naronom koristi i oko polovice 1. st. pr. Kr. što je vidljivo iz Vatinijevih pisama Ciceronu. (10) Sredinom 1. st. pr. Kr. Narona je, kako tvrdi Varon, bila središte velikog sudskog konventa. (11) U to je vrijeme u Naroni morao boraviti i veći broj Italaca. (12) Nakon Oktavijanova pohoda 33. god. Pr. Kr. dolazi do značajnog priliva stanovništva u Naronu. (13) Za vrijeme Cezara ili Augusta, Narona je uzdignuta na rang kolonije. (14) Pod rimskom vlašću u gradu je izgrađen niz objekata od javnog značaja poput foruma, hramova, termi a možda i teatra. (15)

O počecima Kršćanstva u Naroni pisani izvori ne govore mnogo. Prva i jedina pisana potvrda odnosi se na sudjelovanje naronitanskog biskupa Marcellusa na dvama koncilima u Saloni, 530. i 533. godine. (16) Iz istog izvora saznajemo da je Narona bila biskupsko središte. Crkvena organizacija se uglavnom držala starih administrativnih podjela. Dijeceza je na sjeverozapadu graničila sa Salonom negdje oko Makarske, na jugoistoku sa Epidaurskom nešto niže od poluotoka Peljašca, obuhvaćala je sjeverozapadni dio otoka Mljeta, (17) otok Lastovo, Stonsko polje, a sjeverno se granica pružala do Mostara. (18) Na koncilu 533. dolazi do osnivanja dviju novih biskupija, Muccur (Makarska) i Sarsenterum. (19)

Grad je sigurno postojao do u 7. st. o čemu svijedoči bogata ostava novca i nakita.(20) Novija istraživanja potvrđuju da se život nastavio i tijekom 7. st. (21)

(1) N. CAMBI 1980, 133.; B. GABRIČEVIĆ 1980, 162.

(2) N. CAMBI 1989a, 39, 40, 50 i 51.

(3) N. CAMBI 1980a, 279.

(4) N. CAMBI 1980a, 286.

(5) N. CAMBI 1989a, 44.

(6) B. GABRIČEVIĆ 1980, 164.

(7) N. CAMBI 1989a, 55.

(8) E. MARIN et alii 1999, Autor u predgovoru (VII) spominje da su tijekom istraživanjima koja provodi AM Split godine 1997. i 1998. ispod razine rimskog foruma otkriveni su ostaci građevina iz sredine 2 st. pr. Kr.

(9) M. ZANINOVIĆ 1980, 176.

(10) M. ZANINOVIĆ 1980, 176.

(11) N. CAMBI 1980a, 284.

(12) N. CAMBI 1980, 128.

(13) M. ZANINOVIĆ 1980, 177.

(14) N. CAMBI 1985, 34.

(15) N. CAMBI 1980, 133.

(16) N. CAMBI 1985, 35

(17) N. CAMBI 1985, 55. 

(18) N. CAMBI 1985, 35, 44, 47, 50.

(19) Točan položaj Sarsenteruma nije utvrđen. Smješta se u Aržano kod Imotskog (F. ŠIŠIĆ 1925., str. 171), zapadno od Mostara (Đ. BASLER 1972., str. 142), u Cim (T. ANĐELIĆ 1980., str. 262) i u Žitomisliće (Đ. BASLER 1990., str. 101-103 i karta).

(20) F. BULIĆ 1902,; I. MAROVIĆ 1988,

(21) E. MARIN i suradnici 2002, 40 – 42.

Jakov Vučić

Vjesnik.hr-Hrvatska sramota

O izložbi kipova Narone:

Vatikan

Video simulacija Foruma Narone u antičko doba: