| |
Emporij-
grčki naziv za trgovište
Trijera-
velika lađa s tri reda vesala
Pseudo Skilak- ime
grčkog pisca iz 4. st. prije Krista
Teopomp--
grčki povjesničar iz 4. stoljeća prije Krista
Strabon-
grčki povjesničar iz 1. stoljeća.
Hios i Tasos--
grčki otoci u Egejskom moru
Daorsi-
Ilirsko pleme koje je živjelo na prostoru Neretve. Centar im je bio u
Ošanićima kod Stoca.
Ardijejci-
Ilirsko pleme
Vatinije-
Rimski vojskovođa. Tijekom ratova protiv Delmata taborovao u Naroni.
Ciceron-
Rimski pisac i filozof.
Varon-
Antički pisac iz 1. stoljeća prije Krista
Konvent-
Sudsko i administrativno središte šireg prostora.
|
->
Narona
Antička Narona
Ostaci antičke Narone nalaze se na mjestu
današnjeg sela Vid na udaljenosti 3 km od Metkovića. Grad se smjestio na jugoistočnoj,
osunčanoj padini brežuljka i u njegovom podnožju.
U prapovijesno doba na mjestu Narone vjerojatno
nije postojalo značajnije naselje.(1)
U prilog tome govori nedostatak prapovijesne građe i sam smještaj naselja.
Naime, za razliku od uobičajnog gradinskog smještaja na platou uzvisine,
Narona se, poput grčkih i greciziranih naselja, prostire na osunčanoj
padini brežuljka.(2)
Prvi povjesni spomen Narone kao emporija na
Neretvi do kojeg mogu ploviti trijere nalazimo kod Pseudo Skilaka.(3)
Naronu kao trgovački grad spominje i Teopomp, što saznajemo od Strabona.
Osnivanje trgovišta uzvodno, kod mjesta do kog su mogli uplovljavati
veliki brodovi, bilo je nužno zbog bolje organizacije prihvata i
distribucije robe. Naronom se vjerojatno nisu služili trgovci iz dalekih
otoka Hiosa i Tasosa kako je tvrdio Teopomp, no sigurno je služila grčkim
kolonijama na Jadranu.(5)
Zbog nedostatka epigrafičkih spomenika iz razdoblja od 4. do 2. st. pr. Kr.
ne može se sa sigurnošću tvrditi da je u tom vremenu u emporiju stalno
živjela i određena grčka etnička skupina.
(6) U 2.
stoljeću prije Kr. Narona ima razvijenu urbanu fizionomiju.
(7) O tome
svjedoči nalaz grede s prikazom plesačica i novootkriveni ostaci
arhitekture ispod razine rimskog foruma.
(8)
Tjekom 2. st. pr. Kr. Narona postaje zanimljiva
Rimljanima. Godine 156. pr. Kr., Rimska vojska, pod vodstvom Gaja Marcija
Figula, pokreće vojne pohode protiv Daorsa. Najvjerojatnije im je kao baza
poslužila upravo Narona. Možda je i Servije Fulvije Flak koji 135. godine
pr. Kr. kreće u pohod protiv Ardijejaca koristio Naronu kao bazu.
(9) Rimska
vojska se Naronom koristi i oko polovice 1. st. pr. Kr. što je vidljivo iz
Vatinijevih pisama Ciceronu.
(10) Sredinom
1. st. pr. Kr. Narona je, kako tvrdi Varon, bila središte velikog sudskog
konventa. (11)
U to je vrijeme u Naroni morao boraviti i veći broj Italaca.
(12) Nakon
Oktavijanova pohoda 33. god. Pr. Kr. dolazi do značajnog priliva
stanovništva u Naronu.
(13) Za vrijeme Cezara ili
Augusta, Narona je uzdignuta na rang kolonije.
(14) Pod
rimskom vlašću u gradu je izgrađen niz objekata od javnog značaja poput
foruma, hramova, termi a možda i teatra.
(15)
O počecima Kršćanstva u Naroni pisani izvori ne
govore mnogo. Prva i jedina pisana potvrda odnosi se na sudjelovanje
naronitanskog biskupa Marcellusa na dvama koncilima u Saloni, 530. i 533.
godine. (16)
Iz istog izvora saznajemo da je Narona bila biskupsko središte. Crkvena
organizacija se uglavnom držala starih administrativnih podjela. Dijeceza
je na sjeverozapadu graničila sa Salonom negdje oko Makarske, na
jugoistoku sa Epidaurskom nešto niže od poluotoka Peljašca, obuhvaćala je
sjeverozapadni dio otoka Mljeta,
(17) otok
Lastovo, Stonsko polje, a sjeverno se granica pružala do Mostara.
(18) Na koncilu
533. dolazi do osnivanja dviju novih biskupija, Muccur (Makarska) i
Sarsenterum. (19)
Grad je sigurno postojao do u 7. st. o čemu
svijedoči bogata ostava novca i nakita.(20) Novija
istraživanja potvrđuju da se život nastavio i tijekom 7. st.
(21)
(21)
E. MARIN i suradnici 2002, 40 – 42.
Jakov Vučić
|
Vjesnik.hr-Hrvatska sramota
Izložbe kipova Narone:
Vatikan << >> Zagreb
Video simulacija Foruma
Narone u antičko doba:
|
|
vrh