|
->
Narona >>>
društvo Narona
"NARONA"
Društvo za
istraživanje narodne povijesti u Vidu
Vjerujem
da su svi župljani naše župe više ili manje upoznati sa slavnom prošlošću
stare Narone. O tom su važnom antičkom gradu do danas napisane brojne
knjige i radovi. Naprotiv o povijesti same župe pisalo se tek usputno i
jako malo. Ova će rubrika s toga baviti tim zapostavljenim, ali ne manje
važnim dijelom naše prošlosti.
Rijetko
se koje selo ili grad može pohvaliti tako bogatom ostavštinom iz prošlih
vremena kao Vid. Upravo stoga naše je selo od davnina bivalo metom
kolekcionara i trgovaca starinama koji su na sve moguće načine iz Vida
odnosili mnoge predmete neprocjenjive vrijednosti. Već je krajem 18.
stoljeća poznati talijanski putopisac Alberto Fortis prošavši kroz naše
selo zapisao kako je velika količina kamenih natpisa stare Narone odnesena
u Italiju da bi tamo krasila njihove muzeje.
Godine
1913. na župu Vid dolazi don Serafin Puratić. Ovaj zaljubljenik u starine
od prvih dana svog župnikovanja surađuje s Arheološkim muzejom u Splitu.
Do njegova dolaska na župu iz sela su već odnesene poznate glave Merkura i
Livije te kasnoantički šljemovi na provijesla. Don Serafin je ubrzo
shvatio da je Split daleko i da arheolozi iz muzeja ne mogu uvijek na
vrijeme intervenirati. Na poticaj Don frane Bulića, tadašnjeg direktora
Arheološkog muzeja u Splitu, odlučio je u samom selu osnovati starinsko
društvo.
Godine 1930. u svibnju mjesecu promicateljski odbor za osnivanje
društva uputio je nadležnim državnim institucijama pravila društva na
odobrenje. Ciljevi društva jasno su navedeni u tekstu molbe: "…već od
vremena Mlečana, pa sve do našeg doba, što se slučajno nađe starih
spomenika, osobito manjih i sitnijih, ode netragom u široki svijet… Da se
sačuva ono, što se već ovdje nalazi otkriveno i što će se ubuduće otkriti
…, potpisani su…evo odlučili da ovdje u Vidu osnuju društvo pod imenom
NARONA-društvo za istraživanje domaće povijesti u Vidu…"
Na pristupnici sastavljenoj 07. rujna 1930.
svojim potpisom društvu je pristupilo četrdeset Vidonjaca, mahom glava
obitelji. Veliki odaziv jasno pokazuje koliko su važnosti mještani sela
već tada pridavali zaštiti stare Narone. Ovi su se ljudi ne samo pasivno,
već i aktivno uključili u rad društva. Vijest o osnivanju društva izašla
je u jednoj od vodećih državnih novina pod nazivom «Selo koje ima
Arheološko društvo», popraćena fotografijom don Serafina među starinama .
Čestitku društvu povodom osnivanja uputio je i Don Frane Bulić u
svojoj dopisnici od 22. rujna 1930. Prvi cilj društva bio je
stvaranje Arheološke zbirke u Vidu . Za potrebe zbirke
društvo je dana 01. ožujka1931. od pokojne Matije Vučić uzelo u
najam prostorije u donjem dijelu njene kuće. Prostorije su obojili, na
prozore stavili rešetke i nove prozorske otvore.
 Kuća pokojne Matije postoji i danas, a nalazi se
uz Norin s desne strane mosta. O negdašnjem smještaju Arheološke zbirke u
njoj i sada svjedoče dio ukrasnog vijenca koji je poslužio kao nadvratnik
i natpis uzidan u zapadni zid kuće. O izgledu same zbirke i načinu
prezentiranja spomenika nisam uspio mnogo saznati. U dokumentima društva
spominju se nabavke vitrina i polica za novac i geme. Ipak važnije je od
samog izgleda zbirke da se od tada prvi put u vidu organizirano počinju
sakupljati i čuvati vrijedni spomenici. Starinarsko društvo i zbirka
funkcionirali su do 1938.godine kada odlaskom Don Serafina s župe i
početka drugog svjetskog rata dolazi do njihova gašenja.
Osnivanjem
Starinarskog društva i zbirke Vidonjci su pokazali kako i sami znaju
čuvati bogato kulturno nasljeđe svog sela i kako su pojedinci koji trguju
tim kulturnim blagom tek iznimke.
Jakov Vučić
glava Merkura odnesena iz Narone
Objavljeno u "Listu Župe Gospe Snježne" broj 1, travanj 1999.godine
|
vrh