Vid - Prud - Dragovija - Podgrede - Ograđ

->  List župe -> Broj 3 >>> O ženskoj narodnoj nošnji

 

O ženskoj narodnoj nošnji

Ovim kratkim napisom želja mi je da potaknem nekoga tko zna i može znati nešto više o našoj ženskoj nošnji da to i napiše u ovom listu.

Ja mogu napisati nekoliko rečenica koje izražavaju moje sjećanje iz djetinjstva. Službujući po raznim mjestima lijepe naše imao sam priliku vidjeti njihovu narodnu nošnju. Ljudi svih tih krajeva ponose se svojom narodnom nošnjom. Meni je najlijepša moga kraja. Ona ima obilježje jadranskog i dinarskog područja, jer dolina Neretve spada u oba područja. Ona nas upućuje na skromne i siromašne prilike u kojima se živjelo i opstalo ali i na značaj koji se u takvim prilikama pridavao odjeći. Našu župu čini živopisan kraj koji utječe na zanimanje stanovništva. Krševit je i močvaran. Kao takav prisilio je ljude, da bi u njemu opstali, na različita zanimanja i svakodnevna bavljenja. Tako je nastala ženska narodna nošnja koja je vrlo živopisna. Na žalost nije opisana u knjizi “Narodne nošnje Hrvatske”. Kao takva zadržava se u upotrebi  sve do 70-ih godina kada je djelomično zamjenjuje gradska nošnja. To je posljedica zapošljavanja mlađe ženske radne snage u okolnim gradovima. Izrazite boje raznih dijelova nošnje izražavaju različitost kraja koji naseljavaju naši župljani. Ona je pod utjecajem nošnje okolnih krajeva za vrijeme povijesnih zbivanja. Mnoge dijelove nošnje izrađivale su vrijedne žene obično za vrijeme dugih jesenskih i zimskih večeri poslije mukotrpnog dnevnog posla. Tako su prele i bojale (kalile) pređu za uža, uzice, vriće, torbe, bičve, terluke i modrne. Plelo se pleteve (pokrivali za leđa i prsa) u ratno doba kada nije bilo moguće kupiti tvorničke izrade. Platno za vuštane, bluze, kotule, traverse (pregače) i vanculete kupovalo se u dućanima.

Brcki kraj uvjetovao je izradu opanaka, podšivenih terluka (obuća) od kože i opute za osobe svih uzrasta. Opisujem vrlo kratko samo ono što se sačuvalo do danas. O detaljima nisam pisao, jer će ih posjetitelji moći vidjeti na izložbi koja se priprema povodom blagdana Ledene Gospe. Vlasnice sačuvanih predmeta su mi ih rado pokazivale na čemu im ovim putem mnogo zahvaljujem.

Skladnost i ljepota boja u svim dijelovima odjeće i obuće došla bi do izražaja u blagdanske dane kada bi se poslije mise zakolalo (igralo kolo i pjevalo) na Rivi ili Kekavici. Od tada do danas mnogo toga se promjenilo pa i narodna nošnja.

Ako možda netko još ima ponešto i želi pokazati i izložiti neka se javi na telefon broj: 020/ 687-441 ili 023/ 324-470

Ante Pejar


na vrh

 

 

SADRŽAJ

Mr.sci Zoraida Demori Staničić

Obnova crkve sv. Nikole u Borovcima

Don Stanko Vrnoga:

Poginuli iz župe

Marko Marušić

Uskršnji žudijski običaji

Marko Marušić:

Vidonjski gusari

Ante Pejar:

O ženskoj narodnoj nošnji

Don Ante Vojnović:

Moja sjećanja na župu Vid

Nedjeljko Kaleb:

Moji doživljaji u ratu 1941.-1945.

Don Stanko Vrnoga:

Iz života naše župe

Jakov Vučić:

U kralja od Norina

Žarko Markota:

Toponimi u Vidu i okolici

Pava Begić:

Blagdani u djetinjstvu

Dječiji kutak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

prilagođeno rezoluciji 1024*768