|
Vid - Prud - Dragovija - Podgrede - Ograđ |
|
|
Preslice (kudilje) u Hrvatskoj
Živimo u vremenu koje je već izbrisalo mnoge stare vještine i znanja, a predmete i alate po kojima su bili prepoznatljivi odbacuje i zaboravlja. Tradicionalni način života mijenja se vrtoglavo brzo i gubi bogatstvo običaja, stoga je uvijek potrebno prezentirati ljepotu prošlog, ne radi nas koji smo je dio, već radi onih čiji dio želimo da postane.
Obrada i ukrašavanje predmeta od drveta uglavnom je bila ²muški² posao. Bila je dio njihove mašte i nosila je svojevrsne simboličke poruke. Rezanje, oblikovanje i rezbarenje drveta bilo je od davnina poznato u svim krajevima Hrvatske. Sama umjetnost oblikovanja drvenih predmeta predstavljala je jedan od najrasprostranjenijih vidova umjetničkog izražavanja uopće. Istim zanosom i ljubavlju drvo obrađuju ljudi planinskih šumovitih predjela , krševitih gora , kao i stanovnici plodnih ravnica i priobalja. Treba napomeniti da obrada drveta nije svugdje jednako zastupljena , ni količinom, ni vrijednošću izrade. Rezanje drveta posebno je razvijeno kod stočara u šumovitim predjelima samim tim što je njima drvo kao materijal dostupnije i imaju više vremena posvetiti njegovom oblikovanju. Preslica odavnina služi kao pomagalo pri predenju. Na nju se pričvršćivalo predivo, a nit se stvarala vretenom . Uz pomoć preslice ispredala se lanena i konopljina nit (sjever Hrvatske), vunena (Baranja, Lika, Dalmacija, Istra i otoci), te u Jadranskom području i brnistra. Na preslicu ne treba gledati samo kao pomagalo , već kao predmet koji ima svoje mjesto u narodnom životu , osobito u običajima. Naime, preslica je bila svojina žene i pripadala je onim predmetima narodnog rukotvorstva koji su se koristili samo za osobnu upotrebu . Svaka je žena prela samo na svojoj preslici i nosila ju je sa sobom. Prelo se putem , na paši , uz posao, no najčešće zimi kad su noći duže. Tada su se održavala prela.Tu bi se uz šalu i veselje, pričale priče, izgovarale poslovice, a uz to odvijao naporan posao predenja. Na prelu su sudjelovali i muževi koji su aktivno sudjelovali u pjesmi i svirci. Na prela djevojaka (svaki put u drugoj kući) dolazili su momci, a glavna tema razgovora bila je ljubav,ženidba,udaja. Preslica je pratila žensku osobu od rođenja do smrti . Već kao djevojčice žene su se učile presti. Preslice su smatrane i darom ljubavi jer su ih izrađivali i poklanjali momci djevojkama, zaručnici zaručnicama, muževi ženama, a i sinovi majkama. Osobito se pazilo na njihovu ljepotu ,zato se na njima da bi bile ljepše nalazi mnogo ukrasa i šara. I u svadbenom ceremonijalu preslica se stavlja uz škrinju. ²Preslica²i ²desnica ruka² u narodnim pjesmama postaju simbolom žena udovica koje su vlastitim trudom othranile djecu. Preslica je i alat i ukras i znak pažnje.Ona predstavlja status i simbol djevojke i žene, ona se čuva , urezana simbolika nosi joj sreću i štiti je (križić,srce, crkveni simboli) podsjeća je na izradioca , utječe na njezin ugled, i nekada se oporučno ostavlja u naslijeđe. Zbog naročito vještog ukrašavanja, mnoštva tehnika i ukrasa preslica se već odavna smatra glavnim predmetom naše narodne umjetnosti i često predstavlja vrhunski domet pučkog rezbarstva.
Izrada preslicaPreslice izrađuju najčešće samouki rezbari čuvajući ovce na paši (nije pravilo). Svaki je radio prema nepisanim pravilima i motivima svoga kraja,ali to ga nije sprječavalo da da oduška svojoj maštovitosti.Alat kojim su se izrađivale preslice uglavnom se koristio i u svakodnevnoj upotrebi kod obrade drveta. ( Bradva, nožić, Šarač,strugač,šestar).
Tehnike izradeOd poznatih tehnika obrade drveta kod izrade preslica najćešće su se koristile tehnike - TESANJE- starija tehnika kod izrade lopatastih i kopljastih tipova ali i kod ostalih u ranoj fazi izrade - PILJENJE- mlađa tehnika koja istiskuje tehniku tesanja - TOKARENJE- kružno struganje i dubljenje na stroju - SVIJANJE-VIJANJE- samo određeni dijelovi kod kružnih a dijelom i kod buzdovanskih tipova
Tehnike ukrasaTehnikom izrade komadi drveta su se formirali u približni oblik preslice, a nakon toga primjenjujući razne postupke i vještine (ukrasi) preslice dobivaju svoj konačan oblik. CRTOREZ–ZAREZIVANJE najednostavnija tehnika ukrašavanja prostim urezima i crtama. ROVAŠENJE–DUBOREZ isjecanje i izrezivanje pojedinih crta ili drugih elemenata, naročito trokuta RELJEFNE REZBARIJE IZDUBLJIVANJEM pojavljuju se kao plitko rezani reljefi na kojima se ističu razni geometrijski motivi. UKRASNO ZAREZIVANJE zarezivanje rubova nožem (kopljaste i lopataste) PROBOJ ILI IZREZIVANJE motivi se prorezuju, probijaju, isjecaju ili dube preko cijele površine preslice UTISKIVANJE HLADNIM ŽIGOM ILI DLIJETOM u glatku površinu utiskuje se određeni detalj PALJENJE ukrasa užarenim žigom ili žicom OPALJIVANE ukrašavanje paljenjem cijele površine BOJANJE cijela preslica se boja jednom bojom, odnosno rezbareni ukras u više boja Preslica se dugo čuva u obitelji pok. Ante Vučića (Ćelo) iz Vida. Po urezanim godinama na dršci s prednje strane (1745), te na lopatici sa stražnje strane (1861) spada u najstarije sačuvane primjerke. Preslica je loptastog tipa, bogato je ukrašena tehnikom crtoreza ili zarezivanja, ukrasnog zarezivanja i proboja. Nalazi se u mojoj zbirci od samog početka njenog stvaranja 1969. godine. Obiteljsko je nasljeđe po mojoj majci.
Pri pisanju korištena literatura: Josip Barlek, Preslice u Hrvatskoj, Zagreb 1984. Jure Ilić, Svibanj 2003. godine
|
|
|
SADRŽAJ |
||
|
Don Stanko Vrnoga: |
||
|
Don Ante Jurić: |
||
|
Jakov Vučić: |
||
|
Željko Volarević-Špirić: |
||
|
Ivan Vučić: |
||
|
Bernard-Valentin Marušić: |
||
|
Jurica Ilić: |
||
|
Žarko Markota: |
||
|
Žarko Markota: |
||
|
Ante Pejar: |
||
|
Don Stanko Vrnoga: |
||
|
Branko Markota: |
||
|
Branko Markota: |
||
| Marin Volarević: | ||
|
Marko Marušić: |
||
|
Marin Marušić: |
||
| Blic vijesti | ||
|
Sestra Natanaela: |
||
|
|