Vid - Prud - Dragovija - Podgrede - Ograđ

->  List župe -> Broj 7 >>> Preslice (kudilje ) u Hrvatskoj

 

Preslice  (kudilje) u Hrvatskoj

 

Živimo u vremenu koje je već izbrisalo mnoge stare vještine i znanja, a predmete i alate po kojima su bili prepoznatljivi odbacuje i zaboravlja.

Tradicionalni način života mijenja se vrtoglavo brzo i gubi bogatstvo običaja, stoga je uvijek potrebno prezentirati ljepotu prošlog, ne radi nas koji smo je dio, već radi onih čiji dio želimo da postane.

 

Obrada i ukrašavanje predmeta od drveta uglavnom je bila ²muški² posao. Bila je dio njihove mašte i nosila je svojevrsne  simboličke poruke. Rezanje, oblikovanje i rezbarenje drveta bilo je od davnina poznato u svim krajevima Hrvatske. Sama umjetnost oblikovanja drvenih predmeta predstavljala je jedan od najrasprostranjenijih vidova umjetničkog izražavanja uopće. Istim zanosom i ljubavlju drvo obrađuju  ljudi planinskih šumovitih predjela , krševitih gora , kao i stanovnici plodnih ravnica i priobalja. Treba napomeniti da obrada drveta nije svugdje jednako zastupljena , ni količinom, ni vrijednošću izrade. Rezanje drveta posebno je razvijeno kod stočara u šumovitim predjelima samim tim što je njima drvo kao materijal dostupnije  i imaju više vremena posvetiti njegovom oblikovanju.

Preslica odavnina služi kao pomagalo pri predenju. Na nju se pričvršćivalo predivo, a nit se stvarala vretenom . Uz pomoć preslice ispredala se lanena i konopljina nit (sjever Hrvatske), vunena (Baranja, Lika, Dalmacija, Istra i otoci), te u Jadranskom području i brnistra.

Na preslicu ne treba gledati samo kao pomagalo , već kao predmet koji ima svoje mjesto u narodnom životu , osobito u običajima. Naime, preslica je bila svojina žene i pripadala je onim predmetima narodnog rukotvorstva koji su se koristili samo za osobnu upotrebu  . Svaka je žena prela samo na svojoj preslici i nosila ju je sa sobom. Prelo se putem , na paši , uz posao, no najčešće zimi kad su noći duže. Tada su se održavala prela.Tu bi se uz šalu i veselje, pričale priče, izgovarale poslovice, a uz to odvijao naporan posao predenja. Na prelu su sudjelovali i muževi koji su aktivno sudjelovali u pjesmi i svirci. Na prela djevojaka (svaki put u drugoj kući) dolazili su momci, a glavna tema razgovora bila je ljubav,ženidba,udaja.

Preslica je pratila žensku osobu od rođenja do smrti . Već kao djevojčice žene su se učile presti. Preslice su smatrane i darom ljubavi jer su ih izrađivali i poklanjali momci djevojkama, zaručnici zaručnicama, muževi ženama, a i sinovi majkama. Osobito se pazilo na njihovu ljepotu ,zato se na njima da bi bile ljepše nalazi mnogo ukrasa i šara. I u svadbenom ceremonijalu preslica se stavlja uz škrinju. ²Preslica²²desnica ruka² u narodnim pjesmama postaju simbolom žena udovica koje su vlastitim trudom othranile djecu. Preslica je i alat i ukras i znak pažnje.Ona predstavlja status  i simbol djevojke i žene, ona se čuva , urezana simbolika nosi joj sreću i štiti je (križić,srce, crkveni simboli) podsjeća je na izradioca , utječe na njezin ugled, i nekada se oporučno ostavlja u naslijeđe. Zbog naročito vještog ukrašavanja, mnoštva tehnika  i ukrasa preslica se već odavna smatra glavnim predmetom naše narodne umjetnosti  i često predstavlja vrhunski domet pučkog rezbarstva.

 

Izrada preslica

Preslice izrađuju najčešće samouki rezbari čuvajući ovce na paši (nije pravilo). Svaki je radio prema nepisanim pravilima i motivima svoga kraja,ali to ga nije sprječavalo da da oduška svojoj maštovitosti.Alat kojim su se izrađivale preslice uglavnom se koristio i u svakodnevnoj upotrebi kod obrade drveta. ( Bradva, nožić, Šarač,strugač,šestar).

 

Tehnike izrade

Od poznatih tehnika obrade drveta kod izrade preslica najćešće su se koristile tehnike

-         TESANJE- starija tehnika kod izrade lopatastih i kopljastih tipova ali i kod ostalih u ranoj fazi izrade

-         PILJENJE- mlađa tehnika koja istiskuje tehniku tesanja

-         TOKARENJE- kružno struganje i dubljenje na stroju

-         SVIJANJE-VIJANJE- samo određeni dijelovi kod kružnih a dijelom i kod buzdovanskih tipova

 

Tehnike ukrasa

Tehnikom izrade komadi drveta su se formirali u približni oblik preslice, a nakon toga primjenjujući razne postupke i vještine (ukrasi) preslice dobivaju svoj konačan oblik.

 CRTOREZ–ZAREZIVANJE najednostavnija tehnika ukrašavanja prostim urezima i crtama.

ROVAŠENJE–DUBOREZ isjecanje i izrezivanje pojedinih crta ili drugih elemenata, naročito trokuta

RELJEFNE REZBARIJE IZDUBLJIVANJEM pojavljuju se kao plitko rezani reljefi na kojima se ističu razni geometrijski motivi.

UKRASNO ZAREZIVANJE zarezivanje rubova nožem (kopljaste i lopataste)

PROBOJ ILI IZREZIVANJE motivi se prorezuju, probijaju, isjecaju ili dube preko cijele površine preslice

UTISKIVANJE HLADNIM ŽIGOM ILI DLIJETOM u glatku površinu utiskuje se određeni detalj

PALJENJE ukrasa užarenim žigom ili žicom

OPALJIVANE ukrašavanje paljenjem cijele površine

BOJANJE cijela preslica se boja jednom bojom, odnosno rezbareni ukras u više boja

Preslica se dugo čuva u obitelji pok. Ante Vučića (Ćelo) iz Vida. Po urezanim godinama na dršci s prednje strane (1745), te na lopatici sa stražnje strane (1861) spada u najstarije sačuvane primjerke.

Preslica je loptastog tipa, bogato je ukrašena tehnikom crtoreza ili zarezivanja, ukrasnog zarezivanja i proboja.

Nalazi se u mojoj zbirci od samog početka njenog stvaranja 1969. godine. Obiteljsko je nasljeđe po mojoj majci.

 

Pri pisanju korištena literatura:

Josip Barlek, Preslice u Hrvatskoj, Zagreb 1984.

Jure Ilić, Svibanj 2003. godine

 


na vrh

 

 

SADRŽAJ

Don Stanko Vrnoga:

Uvodna riječ

 Don Ante Jurić:

Početak školstva u Vidu

Jakov Vučić:

Pregled arheoloških istraživanja

Željko Volarević-Špirić:

Dvi-tri crtice iz starije prošlosti

Ivan Vučić:

O pomalo zaboravljenim mjestima

Bernard-Valentin Marušić:

Moja sjećanja na II svjetski  rat

Jurica Ilić:

Preslice (kudilje) u Hrvatskoj

Žarko Markota:

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije

Žarko Markota:

Prvi svjetski rat

Ante Pejar:

Sjećanja

Don Stanko Vrnoga:

Iz života naše župe

Branko Markota:

Veliki Petak 18.travnja 2003.g.

Branko Markota:

6.maraton lađa

Marin Volarević:

Prud i 6.maraton lađa

Marko Marušić:

Mladi i mi

Marin Marušić:

Prud

Blic vijesti

Sestra Natanaela:

Kako sam dobila redovničko zvanje

 

Dječiji kutak