Vid - Prud - Dragovija - Podgrede - Ograđ

->  List župe -> broj 2 >>> Štovanje Djevice Marije 2/2

 

 

3)      Sinj- Velika Gospa, 1715. godine.

    Krajem srpnja 1715. godine turski zapovjednik Bosne Mehmed-paša Ćelić uputio se prema sinjskoj krajini sa 60.000 vojnika. Cilj mu je bio osvojiti grad i tvrđavu. Narod se iz sinjske krajine razbježao. Otac Pavao Vučković sa šestoricom franjevaca i nešto preostalog naroda uzeo je Gospinu sliku iz crkve i sklonili se u tvrđavu gdje je bilo oko sedam stotina branitelja. Sliku su izložili u tvrđavskoj crkvi Sv. Mihovila. Dana 8. kolovoza započeo je juriš na Sinj. Grad su brzo razorili i spalili, ali tvrđavu nisu osvojili, jer su se branitelji junački branili, a svi ostali su dan i noć u crkvi molili. Uoči Velike Gospe Turci su počeli sveopći juriš koji je trajao tri sata. Tada se dogodilo nešto neočekivano. U Turskoj vojsci nastala je sveopća zbrka. Počeli su bježati. Spustila se noć. Kad je jutro osvanulo na Veliku Gospu oko tvrđave više nije bilo turske vojske. Noću su pobjegli. Nagađalo se više razloga: neki kažu da je u turskoj vojsci nastala pobuna. Neki misle, da je u turskoj vojsci zavladala neka kužna bolest, jer je po sinjskom polju nađeno veliko mnoštvo mrtvih turskih vojnika. A suvremeni povjesničar fra Petar Filipović je zapisao, da su poslije sami Turci pričali kako bi noću, za vrijeme opsade grada, viđali da po zidovima tvrđave hoda neka gospođa, sva u velikoj svjetlosti. Od nje ih je uhvatio strah, zato su bježali. Kao spomen na Gospinu pobjedu od tada se igra viteška igra zvana SINJSKA ALKA.

 

4)      Svetište Majke Božje Snježne- Tekije.

    Ovaj natpis možete vidjeti na zidnim kalendarima, koje već godinama ova župa naručuje pred Božić za naše obitelji. Tekije su pokraj Petrovaradina u Srijemu. Srijem je stoljećima pripadao Hrvatskoj, ali život Hrvata katolika u Srijemu bio je uvijek ugrožen. Tu je poznato svetište Gospe Snježne ne samo za Srijem nego i za susjedne krajeve Banata, Bačke i Slavonije. A sve je počelo poslije jedne sjajne pobjede nad Turcima 1716. godine.

    Turska nije bila zadovoljna mirom koji je bio sklopljen 1699. godine u Srijemskim Karlovcima, pa se ponovno odlučila na rat. Veliki vezir Ali-paša sakupio je veliku vojsku od 200.000 momaka i preko Zemuna uputio se prema Petrovaradinu. Kršćanska vojska se utaborila uz veliku tvrđavu u Petrovaradinu. Kršćansku vojsku vodio je izvrstan zapovjednik Eugen Savojski. S kršćanskom vojskom sudjelovala je i hrvatska vojska koju je vodio hrvatski ban Ivan Palfi. Turskoj vojsci od 200.000 princ Eugen Savojski mogao je suprotstaviti samo 30.000 vojnika. Princ Eugen se ipak odlučio na obranu Petrovaradina. Vjerovao je u zagovor Gospin. Kamo god je išao na vojne pohode sobom je u logoru nosio sliku Gospe Snježne, kakva se štuje u Rimu u crkvi Santa Maria Maggiore. Za njega se govorilo da svaki dan moli krunicu. Pred tom slikom Gospe Snježne, prije same bitke je svečano posvetio sebe  i svoju vojsku zaštiti Blažene Djevice Marije. Bitka je počela u ranu zoru 05. 08. to jest na blagdan Snježne Gospe. U podne kad je zvonio Anđeoski Pozdrav sve je već bilo svršeno. Turci su bili hametice potučeni. Bježali su na sve strane, a na bojnom polju ležao je mrtav glavni zapovjednik vezir Ali-paša. Tako brzu i potpunu pobjedu, svi koji su poznavali sve okolnosti bitke i sam princ Eugen, pripisivali su Gospinoj pomoći. Htio se Gospi odužiti. Učinio je to, za nas, na najbolji način. Uzeo je Gospinu sliku i u procesiji sa kršćanskom vojskom odnio je u malu kapelu koja je bila u blizini na mjestu koje se zvalo Tekije. Kasnije je tu sazidana velika krasna crkva kojoj stoljećima katolici iz okolnih pokrajina dolaze moleći za zagovor u svojim potrebama.

 

5)      Knin-Gospa Snježna 1995. godine.

    Knin je često bio sjedište hrvatskih vladara. Knin je povezan s imenima hrvatskih vladara Trpimira, Mutimira, Držislava osobito sa imenom hrvatskog kralja Zvonimira. Znamo da je za Zvonimira u Biskupiji kraj Knina sagrađena i svečano posvećena bazilika Svete Marije za katedralu kninskom biskupu. Bilo je to 1078. godine. Ili Tatari u 13. stoljeću ili Turci kad su osvojili 1522. godine Knin, porušili su baziliku u Biskupiji. Iz nje nam se ipak sačuvao Gospin lik u kamenu. Prema nacrtu Ivana Meštrovića 1938. godine sagrađena je i posvećena crkva na mjestu starohrvatske bazilike. Tada je bilo priređeno veliko slavlje s mnoštvom naroda na čelu s zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem.

    Gospa Snježna 1995. Godine ostat će u sjećanju hrvatskih katolika. Tog dana nakon četiri godine okupacije jugovojske i četnika na kninskoj tvrđavi zavijorila se opet hrvatska zastava. Tko dobro pozna okolnosti domovinskog rata, naoružanje, tehniku… a s naše strane samo hrabra srca i krunice oko vrata, koje su hrvatski vojnici nosili, mora priznat, da je ovo još jedno Gospino čudo, koje se zbilo opet na njezin blagdan kao i na Korčuli, Sinju i Petrovaradinu. Te krunice oko vrata mnogim svjetskim moćnicima bile su trn u oku i upravo radi njih Hrvatskoj su mnogi klipovi bacani, da je ometu na njezinu putu prema slobodi.

    A mi s naše strane trebamo se uvijek sjećat što je rekao kardinal Stepinac: “NE BOJIM SE ZA BUDUĆNOST HRVATSKOG NARODA DOK BUDE ŠTOVAO MAJKU BOŽJU”. Ove riječi nam trebaju biti vječna opomena! Sjetimo se samo koliko se krunica za vrijeme ovog rata izmolilo i po selima i po gradovima. Tako, kada gledamo našu povijest, lako je uočljivo da Nebo odgovara na molitve. Zato znamo i sada, kada nam je teško na drugi način, što nam je radit i od koga trebamo pomoć očekivat. Ako mi učinimo svoje i Bog će učinit svoje!

Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije kod Knina.

 

Ž.

Stranica: 1<< 2


na vrh

 

 

SADRŽAJ

Don Stanko Vrnoga:

Uvodna riječ

Dr. Emilio Marin:         Kula don Bariše Ereša, župnika Vida

Jakov Vučić: Katastarske mape sela Vida

Zoran Volarević:

Stari Čamci u dolini Neretve

Don Stanko Vrnoga:

Štovanje Djevice Marije

Don Jure Marasović:

Izgradnja crkve sv. Ivana

Don Stanko Vrnoga:

Iz kronike naše župe

Žarko Markota:

Mjesne legende ili kako je nastao Vid

Ante Pejar:

Pomoć djeci i roditeljima

Don Stanko Vrnoga

Župnikov osvrt na biskupov

DJEČJI KUTAK
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

prilagođeno rezoluciji 1024*768