|

|
->
List župe
-> broj 2
>>>
Kula don Bariše Ereša...2/3
Na katu srednje zgrade nalazi se uređen oltarić (bitan mu je arheološki dio
onaj koji je iznad vodoravnog, očito Erešova, oltarića, uzidan: baza
starokršćanskog oltara) te uzidan kameni nadvratnik s natpisom na
hrvatskom iz kojega zaključujemo o godini gradnje. Drugi natpis na
hrvatskom, koji - prema našem rasuđivanju - potvrđuje tu dataciju (1825.)
jest uzidan u istočnom zidu sjeverne zgrade, pri samom vrhu, na lijevoj
strani.
Ono
što je uklesano na kraju posljednje, četvrte linije ovog natpisa, koji je
očito dao uklesati, kako to piše skraćeno u prvom retku D(on) B(arisa) E(res) xupnik Vidda, MDXXXV, od bitnog je značenja za razumijevanje
cijelog sklopa Erešove kule ali, paradoksalno, upravo razumijavanje tog
sklopa pomaže objasniti taj hrvatski natpis. Naime, ako shvatimo doslovno,
bez ikakve nijanse, onda ćemo pročitati 1535. Očito, to nije natpis
uklesan 1535! Pružaju se slijedeće mogućnosti tumačenja:
1.
Ereš je namjerno uklesao krivi datum. Vjerujemo da ovu mogućnost moramo
odbaciti. Uza sve negativne vijesti koje su suvremenici ostavili o Erešu,
on je ipak, po našem sudu, uza svu svoju neobičnost (pa upravo je ona
morala kod suvremenika izazvati takve ocjene), bio ozbiljna osoba, makar
ako je suditi po djelu koje je ostalo, po Kuli. On ni u jednom trenutku
nije pribjegao varanju, on je ozbiljno kopirao spomenike koje će poslati u
Zadar, stoga nije moguće pretpostaviti da je u ovom slučaju pribjegao
varanju ili da je napravio namjernu grešku.
2.
Ereš je namjeravao uklesati godinu 1835., pa se našavši u nedostatku
prostora odlučio izostaviti CCC, što je smatrao da će se podrazumijevati,
te je uklesao ono bitno: XXXV. I ovu mogućnost, držimo, treba odbaciti.
Kao što smo naglasili i u povodu prve mogućnosti, Ereš je ozbiljno radio
ovaj posao. Vjerujemo da mu se nije mogla dogoditi takva greška u procjeni
slobodnih mjesta za uklesivanje godine. Međutim, ako i uzmemo u obzir tu
mogućnost, te da je stvarno trebala biti uklesana godina 1835., značilo bi
da se Kula gradila 10 godina, od 1825. do 1835., ili da je bila sagrađena
u dvije faze: prizemlje s prvim katom 1825. a drugi kat i potkrovlje 1835.
Ne vjerujemo u vjerodostojnost tih mogućnosti. Prvu varijantu bismo
odbacili, budući da nam se ne čini vjerojatnom gradnja takve zgrade kroz
10 godina. Drugu bismo varijantu također odbacili, budući da na zidovima
Kule, odnosno, preciznije, sjeverne zgrade, ne vidimo tragova koji bi
ukazivali na gradnju u fazama. Me|utim, da se Kula gradila dugo, ne baš 10
godina, vjerojatno će morati biti naš zaključak, na koji će nas prisiliti
"topografija" natpisa na zidovima Erešova zdanja, o čemu ćemo razglabati
niže.
3. Ereš je u svom
zanosu za spomenike i u veličanju Vida kao nasljednika Narone, što je
očito iz ovog natpisa, uzeo u obzir propast Narone, o kojoj se uvijek
spekuliralo, te je odredio godinu nakon pada Narone. Ako uzmemo u obzir da
je Kula nastala u jednom potezu, da je odmah bila izražena namjera za
visokom gradnjom, očita iz koso postavljenih zidova, te da je završila
iste godine kad je i počela, onda je i ovaj natpis morao biti iz 1825.,
kao onaj na nadvratniku, te bi proizlazilo da je era Vida započela 290.
godine (odnosno, te godine bi bila propast Narone ili, ako bismo uzeli da
je natpis uklesan kad su kopije natpisa koje su ispod njega bile poslane u
Zadar, tj. 1833., onda bi

Don Barišin natpis na hrvatskom. (Foto: Arheološki muzej Split)
po toj računici
navedena godina pala na 298.), što bi se sve uklapalo u razdoblje koje se
i inače smatralo kao razdoblje naronitanske katastrofe (262.-366.). Držimo
da bi ova mogućnost mogla imati neke realne osnove, makar imajući u vidu
način, kako nam se čini, da je mogao razmišljati Ereš. Nevolja je u tome
što ne možemo nikako odrediti točnu godinu, pa polazimo od naše
pretpostavke da je to bilo 1825. ili pak 1833., te onda tek dolazimo do
godine pada Narone, što je doista sasvim arbitrarno, čak ostajući u takvim
povijesnim okvirima, koji danas više ništa ne znače (pogotovo nakon
otkrića starokršćanskih bazilika). Tako nam se čini da zbog metodoloških
razloga moramo odustati od ove mogućnosti.
4.
Ereš je uklesao navedene znakove, ali oni nisu zapravo svi brojevi. Prva
dva su kratice za M(oga) D(ilovanja) u ondašnjem govoru, odnosno današnjem
"moga djelovanja" i odnose se na ono što je s ponosom istaknuto u prvom
retku: župnik Vida. Premda ni iza M ni iza D nema točke kao što je to u
prvom redu iza D, B i E, oblik tih slova odgovara ovima iz prvog retka,
oni imaju kvadratni oblik, za razliku od užeg, izduženog za znakove koji
slijede: XXXV. Prema tome, brojevi koji slijede: 35 bili bi godine njegova
župnikovanja u Vidu. Te su se godine napunile 1851., tada je Ereš odlučio
obilježiti jubilej, budući da je i dovršio svoj projekt. Ovdje moramo
dozvati u pomoć "topografiju" natpisa i naš prethodni opis relativne
kronologije Erešova zdanja. Konstatirali smo da je glavna zgrada podignuta
1825., te da temeljem uvida u katastar moramo zaključiti da do 1836. nisu
bile dograđene dvije zgrade s južne strane.
Stranica:
1 << 2 >> 3
na
vrh |

|